Odgovor Agencije za zaštitu osobnih podataka na upit o prikupljanju podataka o cijepljenim/necijepljenim uposlenicima.

PREDMET: Upit odnosan na obradu osobnih podataka

mišljenje, daje se

Veza: dopis broj: NSP-01-01/7-240/2021, od 16. srpnja 2021. godine

Poštovani,

nastavno na predmetni upit sadržan u dopisu iz „veze“, Agencija za zaštitu osobnih podataka (dalje u tekstu: Agencija) u nastavku iznosi sljedeće:

U načelu, svaka obrada osobnih podataka u okvirima primjene Opće uredbe o zaštiti podataka, da bi bila u skladu sa istom, treba poštivati načela obrade propisana čl. 5., treba se temeljiti na jednom od pravnih osnova za zakonitu obradu iz čl. 6. te, u slučaju da se obraduju posebne kategorije osobnih podataka poput podatka o zdravlju, treba se provoditi jedino uz adekvatno poštivanje č1. 9.

Da bi poslodavac, kao voditelj obrade osobnih podataka, svoju aktivnost obrade mogao smatrati zakonitom, treba prije provodenja same obrade utvrditi i pażljivo razmotriti koja bi zakonita osnova iz č1. 6. Opće uredbe o zaštiti podataka odgovarala predvidenoj obradi.

Kada govorimo o obradi osobnih podataka zaposlenika od strane poslodavca, bitno je za ukazati na definiciju privole u č1. 4. stavku 11. Opće uredbe o zaštiti podataka, iz koje je jasno da se valjana privola sastoji od odredenih elemenata koji moraju biti ispunjeni. Dakle, iz navedene definicije je jasno da privola ispitanika znači svako: dobrovoljno; posebno; informirano i; nedvosmisleno izrażavanje želja ispitanika kojim on izjavom ili jasnom potvrdnom radnjom daje pristanak za obradu osobnih podataka koji se na njega odnose.

Element „dobrovoljna” podrazumijeva istinski izbor i nadzor za ispitanike. Ako ispitanik nema istinski izbor i ako smatra da je obvezan pristati na obradu ili će u protivnom trpjeti negativne posljedice, privola neće biti valjana.

Općenito govoreći, privola može biti odgovarajuća zakonita osnova ako se ispitaniku omogući nadzor i ako mu se ponudi istinski izbor u pogledu prihvaćanja ili odbijanja ponudenih uvjeta ili odbijanja tih uvjeta bez štetnih posljedica.

Uvodna izjava (43) Opće uredbe o zaštiti podataka dodatno pojašnjava: Kako bi se osiguralo da je privola dana dobrovoljno, ona ne bi smjela predstavljati valjanu pravnu osnovu za obradu osobnih podataka u odredenom slučaju kada postoji jasna neravnoteža izmedu ispitanika i voditelja obrade, posebno ako je voditelj obrade tijelo javne vlasti i stoga nije vjerojatno da je s obzirom na sve okolnostima te posebne situacije privola dana dobrovoljno.

Dakle, može se razabrati da u odnosu izmedu poslodavca i zaposlenika u načelu postoji jasna neravnoteža te da se u većini slučajeva ne može reći da je privola zaposlenika dobrovoljna odnosno daje ista primjenjiva kao pravna osnova za zakonitu obradu osobnih podataka.

Takoder, kada govorimo o podacima o tome da li je odredeni zaposlenik cijepljen protiv bolesti uzrokovane virusom COVID-19, treba ukazati da se isto smatra podacima koji se odnose na zdravlje pojedinca te predstavljaju posebnu kategoriju osobnih podataka sukladno č1. 9. Opće uredbe o zaštiti podataka.

U tom smislu, poslodavac bi za svoju aktivnost obrade, osim utvrdivanja zakonite pravne osnove iz č1. 6. Opće uredbe o zaštiti podataka, trebao utvrditi i primjenjivu iznimku iz čl. 9. stavka 2., na temelju koje bi moga obradivati posebne kategorije osobnih podataka.

U konkretnom slučaju, kada govorimo o radnom odnosu, iznimka koja bi bila primjenjiva sadržana je u točki (b) navedenog č1. 9. stavka 2. Opće uredbe o zaštiti podataka te u načelu predvida potrebu da se takva obrada može provoditi samo u okviru prava Unije ili prava države članice ili kolektivnog ugovora u skladu s pravom drżave članice koje propisuje odgovarajuće zaštitne mjere za temeljna prava i interese ispitanika

Takoder, što se tiče, kako navodite, eventualnog prikupljanja osobnih podataka o cijepljenju zaposlenika Ministarstva unutarnjih poslova od strane davatelja zdravstvenih usluga, Agencija ukazuje da navedeno otkrivanje osobnih podataka od istih tijela u svrhu prava i obveza iz radnog odnosa takoder se treba temeljiti na jednoj od pravnih osnova za zakonitu obradu iz čl.

  1. Opće uredbe o zaštiti podataka te jedino uz adekvatno poštivanje č1. 9 odnosno, uz primjenu adekvatne iznimke za obradu posebnih kategorija osobnih podataka.

Dodatno, u kontekstu obrade osobnih podataka od strane davatelja zdravstvenih usluga, ukazujemo i na č1. 21. Zakona o liječništvu (NN 121/03 i 117/08) koji propisuje da sve što liječnik sazna o pacijentu koji mu se obrati za liječničku pomoć, a u vezi s njegovim zdravstvenim stanjem, mora čuvati kao liječničku tajnu i može je otkriti, ako posebnim

zakonom nije drukčije propisano, samo uz odobrenje pacijenta, roditelja ili skrbnika za malodobne osobe, a u slučaju njegove psihičke nesposobnosti ili smrti, uz odobrenje uże obitelji, skrbnika ili zakonskog zastupnika. Isto tako, Zakon o zaštiti prava pacijenta (NN 169/04 i 37/08) u č1. 25. propisuje da pacijent ima pravo na povjerljivost podataka koji se odnose na stanje njegova zdravlja sukladno propisima o čuvanju profesionalne tajne i zaštiti osobnih podataka.

Slijedom navedenog, uvažavajući odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka te imajući na umu da u se konkretnom slučaju radi o obradi osobnih podataka zaposlenika odnosno, da predmetno pitanje treba gledati i sa aspekta prava i obveza iz radnog odnosa u kontekstu primjene posebnih propisa, Agencija ukazuje da u ovom trenutku ne razabire zakonitu osnovu da, kako navodite, rukovoditelji mogu zahtijevati svoje djelatnike podatak o tome da li su cijepljeni protiv bolesti uzrokovane virusom COVID-19, niti za prikupljanje istih podataka od strane davatelja zdravstvenih usluga.

 

Podjeli sa prijateljima

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on email
Share on whatsapp
Share on skype
Share on telegram
Share on reddit
Share on google