Odgovor Agencije za zaštitu osobnih podataka na upit o prikupljanju podataka o cijepljenim/necijepljenim uposlenicima.

PREDMET: Upit odnosan na obradu osobnih podataka

mišljenje, daje se

Veza: dopis broj: NSP-01-01/7-240/2021, od 16. srpnja 2021. godine

Poštovani,

nastavno na predmetni upit sadržan u dopisu iz „veze“, Agencija za zaštitu osobnih podataka (dalje u tekstu: Agencija) u nastavku iznosi sljedeće:

U načelu, svaka obrada osobnih podataka u okvirima primjene Opće uredbe o zaštiti podataka, da bi bila u skladu sa istom, treba poštivati načela obrade propisana čl. 5., treba se temeljiti na jednom od pravnih osnova za zakonitu obradu iz čl. 6. te, u slučaju da se obraduju posebne kategorije osobnih podataka poput podatka o zdravlju, treba se provoditi jedino uz adekvatno poštivanje č1. 9.

Da bi poslodavac, kao voditelj obrade osobnih podataka, svoju aktivnost obrade mogao smatrati zakonitom, treba prije provodenja same obrade utvrditi i pażljivo razmotriti koja bi zakonita osnova iz č1. 6. Opće uredbe o zaštiti podataka odgovarala predvidenoj obradi.

Kada govorimo o obradi osobnih podataka zaposlenika od strane poslodavca, bitno je za ukazati na definiciju privole u č1. 4. stavku 11. Opće uredbe o zaštiti podataka, iz koje je jasno da se valjana privola sastoji od odredenih elemenata koji moraju biti ispunjeni. Dakle, iz navedene definicije je jasno da privola ispitanika znači svako: dobrovoljno; posebno; informirano i; nedvosmisleno izrażavanje želja ispitanika kojim on izjavom ili jasnom potvrdnom radnjom daje pristanak za obradu osobnih podataka koji se na njega odnose.

Element „dobrovoljna” podrazumijeva istinski izbor i nadzor za ispitanike. Ako ispitanik nema istinski izbor i ako smatra da je obvezan pristati na obradu ili će u protivnom trpjeti negativne posljedice, privola neće biti valjana.

Općenito govoreći, privola može biti odgovarajuća zakonita osnova ako se ispitaniku omogući nadzor i ako mu se ponudi istinski izbor u pogledu prihvaćanja ili odbijanja ponudenih uvjeta ili odbijanja tih uvjeta bez štetnih posljedica.

Uvodna izjava (43) Opće uredbe o zaštiti podataka dodatno pojašnjava: Kako bi se osiguralo da je privola dana dobrovoljno, ona ne bi smjela predstavljati valjanu pravnu osnovu za obradu osobnih podataka u odredenom slučaju kada postoji jasna neravnoteža izmedu ispitanika i voditelja obrade, posebno ako je voditelj obrade tijelo javne vlasti i stoga nije vjerojatno da je s obzirom na sve okolnostima te posebne situacije privola dana dobrovoljno.

Dakle, može se razabrati da u odnosu izmedu poslodavca i zaposlenika u načelu postoji jasna neravnoteža te da se u većini slučajeva ne može reći da je privola zaposlenika dobrovoljna odnosno daje ista primjenjiva kao pravna osnova za zakonitu obradu osobnih podataka.

Takoder, kada govorimo o podacima o tome da li je odredeni zaposlenik cijepljen protiv bolesti uzrokovane virusom COVID-19, treba ukazati da se isto smatra podacima koji se odnose na zdravlje pojedinca te predstavljaju posebnu kategoriju osobnih podataka sukladno č1. 9. Opće uredbe o zaštiti podataka.

U tom smislu, poslodavac bi za svoju aktivnost obrade, osim utvrdivanja zakonite pravne osnove iz č1. 6. Opće uredbe o zaštiti podataka, trebao utvrditi i primjenjivu iznimku iz čl. 9. stavka 2., na temelju koje bi moga obradivati posebne kategorije osobnih podataka.

U konkretnom slučaju, kada govorimo o radnom odnosu, iznimka koja bi bila primjenjiva sadržana je u točki (b) navedenog č1. 9. stavka 2. Opće uredbe o zaštiti podataka te u načelu predvida potrebu da se takva obrada može provoditi samo u okviru prava Unije ili prava države članice ili kolektivnog ugovora u skladu s pravom drżave članice koje propisuje odgovarajuće zaštitne mjere za temeljna prava i interese ispitanika

Takoder, što se tiče, kako navodite, eventualnog prikupljanja osobnih podataka o cijepljenju zaposlenika Ministarstva unutarnjih poslova od strane davatelja zdravstvenih usluga, Agencija ukazuje da navedeno otkrivanje osobnih podataka od istih tijela u svrhu prava i obveza iz radnog odnosa takoder se treba temeljiti na jednoj od pravnih osnova za zakonitu obradu iz čl.

  1. Opće uredbe o zaštiti podataka te jedino uz adekvatno poštivanje č1. 9 odnosno, uz primjenu adekvatne iznimke za obradu posebnih kategorija osobnih podataka.

Dodatno, u kontekstu obrade osobnih podataka od strane davatelja zdravstvenih usluga, ukazujemo i na č1. 21. Zakona o liječništvu (NN 121/03 i 117/08) koji propisuje da sve što liječnik sazna o pacijentu koji mu se obrati za liječničku pomoć, a u vezi s njegovim zdravstvenim stanjem, mora čuvati kao liječničku tajnu i može je otkriti, ako posebnim

zakonom nije drukčije propisano, samo uz odobrenje pacijenta, roditelja ili skrbnika za malodobne osobe, a u slučaju njegove psihičke nesposobnosti ili smrti, uz odobrenje uże obitelji, skrbnika ili zakonskog zastupnika. Isto tako, Zakon o zaštiti prava pacijenta (NN 169/04 i 37/08) u č1. 25. propisuje da pacijent ima pravo na povjerljivost podataka koji se odnose na stanje njegova zdravlja sukladno propisima o čuvanju profesionalne tajne i zaštiti osobnih podataka.

Slijedom navedenog, uvažavajući odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka te imajući na umu da u se konkretnom slučaju radi o obradi osobnih podataka zaposlenika odnosno, da predmetno pitanje treba gledati i sa aspekta prava i obveza iz radnog odnosa u kontekstu primjene posebnih propisa, Agencija ukazuje da u ovom trenutku ne razabire zakonitu osnovu da, kako navodite, rukovoditelji mogu zahtijevati svoje djelatnike podatak o tome da li su cijepljeni protiv bolesti uzrokovane virusom COVID-19, niti za prikupljanje istih podataka od strane davatelja zdravstvenih usluga.